Krim proglasio vanredno stanje nakon ukrajinskih napada: Nestašice goriva, prekidi struje i strah od nove eskalacije

Odluka je objavljena u petak, nakon serije ukrajinskih udara na logističke pravce, energetska postrojenja i naftnu infrastrukturu na Krimu, drugim dijelovima okupirane Ukrajine i jugu Rusije. Kijev tvrdi da su napadi odgovor na gotovo svakodnevne ruske udare na ukrajinske gradove i infrastrukturu.

“Činimo sve da prisilimo Rusiju da okonča rat i obnovi pravdu. Upravo je Krim u središtu te politike osiguravanja pravde”, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Nestašice i restrikcije

Ruski zvaničnici u Sevastopolju saopštili su da su ekipe radile na ublažavanju prekida struje, ali su stanovnike pozvali da električne uređaje koriste štedljivo kako bi se izbjegla preopterećenja mreže.

Vlasti na Krimu već su obustavile prodaju goriva privatnim vozačima, dok su u Sevastopolju uvedena ograničenja radnog vremena javnog prevoza, trgovina, kafića i javne rasvjete.

Prema Reutersu, vanredno stanje proglašeno je zbog sve većih ekonomskih i logističkih problema izazvanih ukrajinskim napadima na ključnu infrastrukturu.

Jedan od najvećih napada dronovima

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivzračna odbrana tokom noći oborila 660 ukrajinskih dronova, uključujući one iznad Moskve i Krima. Riječ je o jednom od najvećih brojeva od početka rata, prema izvještajima međunarodnih medija.

“Ukrajina danas Rusiji oduzima ovu platformu za napade i stavlja tačku na njene pokušaje da normalizuje rat”, rekao je Zelenski.

Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, ali koji većina međunarodne zajednice i dalje smatra dijelom Ukrajine, ima ključnu vojnu i simboličku važnost za obje strane. Za Moskvu je poluostrvo važno uporište za operacije u Crnom moru, dok ga Kijev vidi kao centralni dio svoje politike oslobađanja okupiranih teritorija.

Upozorenja NATO članica

Istovremeno, dvije zemlje na istočnom krilu NATO-a upozorile su da bi Rusija mogla pripremati provokaciju u baltičkim državama ili Poljskoj, s ciljem testiranja jedinstva zapadnog vojnog saveza.

Zapadni izvori strahuju da bi opasnost mogla rasti upravo zbog pritiska koji na Kremlj stvara ukrajinska kampanja dugometnih napada na ciljeve u blizini Moskve i Sankt Peterburga.

Novi ruski napadi na Ukrajinu

Dok Kijev pojačava udare na ruske logističke i energetske kapacitete, ruski napadi na ukrajinske civilne ciljeve se nastavljaju.

U ruskom napadu dronom u jugoistočnoj Dnipropetrovskoj oblasti poginule su dvije osobe u minibusu, a 12 je ranjeno, uključujući dvoje djece. Još jedna osoba poginula je u pograničnoj Sumskoj oblasti, saopštili su regionalni zvaničnici.

Zapljena tankera i razmjena zarobljenika

Francuska mornarica zaplijenila je tanker Deliver, za koji se sumnja da je dio ruske “flote iz sjene”, mreže brodova koju Moskva koristi za zaobilaženje zapadnih sankcija na izvoz nafte. Ruska ambasada u Francuskoj zapljenu je nazvala “piratstvom”.

U međuvremenu, Ukrajina i Rusija razmijenile su po 160 ratnih zarobljenika, što su potvrdile obje strane. Zelenski je rekao da su svi oslobođeni Ukrajinci bili u ruskom zarobljeništvu od 2022. godine.

Najnoviji događaji pokazuju da se rat sve snažnije prenosi na rusku logistiku, energetiku i teritorije koje Moskva smatra sigurnim zaleđem, dok Krim ponovo postaje jedno od najvažnijih žarišta sukoba.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad